Sažetak propisa o Bajramu

Piše:  mr. Pezić Elvedin
Muslimani imaju dva godišnja praznika – Ramazan i Ramazanski bajram. Ovi dani, dani Bajrama, povezani su s određenim propisima koje bi svaki musliman trebao znati, pa ćemo te propise objasniti što je kraće moguće, bez ulaska u rasprave učenjaka o određenim pitanjima. Bajram je propisan kao dan radosti za muslimane, dan zahvalnosti Uzvišenom za uspješno izvršenje jednog od dva velika ibadeta ili post Ramazana ili deset dana zul-hidždže u pokornosti Allahu. Ovo su dvije sjajne sezone i mogućnosti za obožavanje i postizanje Allahovog oprosta, što bi trebao biti životni cilj svakog muslimana. Muslimani tokom godine nemaju drugih praznika, osim dva Bajrama, hadždža i ramazana. Ako to znamo, tada nam je kristalno jasno koliko su se muslimani ponižavali zanemarujući dostojanstveno obilježavanje svojih gozbi i nerado prihvaćajući komemoraciju nevjernika. Naša djeca očekuju pakete povodom Nove godine, a često ih ne dobivaju za bajram. I tako se naša djeca, nevina i nevina, odgajaju da vole i nestrpljivo iščekuju tuđe praznike, praznike s kojima muslimani nemaju ništa zajedničko, a koji se često predstavljaju kao međunarodni, a u biti su praznici, uglavnom hrišćani, ali i drugi vjerski i ideološke grupe. Stoga je izuzetno velika potreba da se muslimanima objasni pitanje obilježavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od drugih, te kako ne bi izgubili svoj identitet, što se, nažalost, puno događa. Naša djeca očekuju pakete povodom Nove godine, a često ih ne dobivaju za bajram. I tako se naša djeca, nevina i nevina, odgajaju da vole i nestrpljivo iščekuju tuđe praznike, praznike s kojima muslimani nemaju ništa zajedničko, a koji se često predstavljaju kao međunarodni, a u biti su praznici, uglavnom hrišćani, ali i drugi vjerski i ideološke grupe. Stoga je izuzetno velika potreba da se muslimanima objasni pitanje obilježavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od drugih, te kako ne bi izgubili svoj identitet, što se, nažalost, puno događa. Naša djeca očekuju pakete povodom Nove godine, a često ih ne dobivaju za bajram. I tako se naša djeca, nevina i nevina, odgajaju da vole i nestrpljivo iščekuju tuđe praznike, praznike s kojima muslimani nemaju ništa zajedničko, a koji se često predstavljaju kao međunarodni, a u biti su praznici, uglavnom hrišćani, ali i drugi vjerski i ideološke grupe. Stoga je izuzetno velika potreba da se muslimanima objasni pitanje obilježavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od drugih, te kako ne bi izgubili svoj identitet, što se, nažalost, puno događa. i u osnovi su to praznici, uglavnom, kršćana, ali i drugih vjerskih i ideoloških grupa. Stoga je izuzetno velika potreba da se muslimanima objasni pitanje obilježavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od drugih, te kako ne bi izgubili svoj identitet, što se, nažalost, puno događa. i u osnovi su to praznici, uglavnom, kršćana, ali i drugih vjerskih i ideoloških grupa. Stoga je izuzetno velika potreba da se muslimanima objasni pitanje obilježavanja raznih praznika, kako bi mogli razlikovati svoje od drugih, te kako ne bi izgubili svoj identitet, što se, nažalost, puno događa.

ZAKONSKI PROPISI VEZANI ZA DAN RAMBANA I IZVOĐENJE BAZAMBOLEŽE

Dokazi iz Kur'ana, sunneta Allahovog Poslanika i konsenzusa islamskih učenjaka ukazuju na regularnost bajram-namaza. Dokaz iz Kur'ana: Riječi Uzvišenog: “Mi smo vam zaista dali mnogo dobra, zato se molite svom Gospodaru i žrtvujte.” (Al-Qawser, 1-2.) Qatadah, rhm., Poznati komentator Kur'ana, rekao je da se riječ “moli” odnosi na obavljanje bajram-namaza. Dokaz iz sunneta: Što se tiče hadisa koji ukazuju na propisanost bajram-namaza, oni su mnogobrojni i dosežu granicu mutevatir hadisa. Jedan od njih je hadis Ibn Abbasa, ra, u kojem on kaže: „Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom ra, i svi su klanjali bajram-namaz prije bajramske hutbe. ” (Bukhari)Mnogi islamski učenjaci spomenuli su jednoglasni stav, konsenzus, islamskih učenjaka po pitanju redovnosti bajram-namaza.

UREDBA MOLITVE ZA BAJRAM

Iznijevši tradicije i stavove koji potvrđuju zakonitost bajram-namaza, odnosno da je praksa u islamu utemeljena, postavlja se pitanje koje je pravilo bajram-namaza u islamu, odnosno da li je to stroga obaveza (farz ajn) da musliman klanja bajram-namaz ili je to kolektivna obaveza (farz kifaja) ili ustaljeni sunnet?

Islamski pravnici zauzeli su različite stavove po ovom pitanju. Neki su smatrali da je klanjanje bajram-namaza stroga obaveza prema svakom punoljetnom muslimanu, drugi da je to kolektivna obaveza (ako ga je izvršila jedna grupa muslimana, uključuje i obavezu drugih, a ako ga niko nije izvršio, svi bi bilo grešno), dok je većina islamskih učenjaka obavljanje bajram-namaza smatrala utvrđenim sunnetom, a ovo je stajalište: Maliki, Šafija, slovni pravni fakultet, Abu Jusuf i Es-Serhasi – pravnici hanefijske pravne škole, i drugi učenjaci Salafa. Međutim, bez obzira na raznolikost pogleda i dokaze kojima su učenjaci podržali svoje stavove, sama činjenica da su bajram-namazi u najmanju ruku utvrđeni sunnet dovoljna je da nam ukaže na vrijednost bajram-namaza.

Spomenut ćemo samo neke dokaze koje su pravnici naveli dokazujući svoje stavove, kako bi ukazali na veličinu bajram-namaza u islamu.

Citirani ajet, koji smo citirali kao dokaz propisanosti bajram-namaza, došao je u imperativnom obliku (imperativu): “… zato se molite svom Gospodaru”, a u islamu je osnova taj ibadet, koji je naređen u obliku imperativa, obavezan je (vadžib) dok ne postoji još jedan argument koji ublažava ovaj oblik zapovijedi i spušta klanjanje sa nivoa vadžiba na nivo pohvale.

Prenosi se od Umm Atiyyah, alejhis-selam, da je rekla: bajram-musali. ” (Bukhari)

Dakle, primjetno je da Umm Atiyya u ovom hadisu kaže “on nam je zapovjedio”, što jasno ukazuje na propisnost i veličinu bajram-namaza u islamu, te podržava mišljenja onih učenjaka koji su smatrali obaveznim klanjanje bajram-namaza.

Na osnovu ovog hadisa, jedan broj učenjaka smatrao je obaveznim dolazak na bajram-bajram, bez pravljenja razlike između muškarca i žene. Ovaj hadis, u najmanju ruku, ukazuje na to da je propisano prisustvo žena u bajram-namazu.

Prisustvo žena u bajram-namazu je ibadet koji je, nažalost, u našim krajevima u velikoj mjeri zanemaren i treba ga oživjeti, posebno na mjestima gdje postoji adekvatan prostor za bajram-namaz.

Spomenuvši dokaze koji ukazuju na opravdanost ovog ibadeta i pitanje propisa bajram-namaza, hronološki ćemo navesti najvažnije propise koji se odnose na ovo poglavlje, od osobe koja napušta kuću do molitve i povratka kući. .

KUPANJE PRIJE ODLAZANJA NA BAJRAM-MOLITVU

Mnogi hadisi ukazuju da je kupanje povodom Bajrama bilo praksa Allahovog Poslanika, alejhisselam. Ali svi hadisi na tu temu su daif (slabi) i ne mogu se koristiti kao šerijatski argumenti. Šeik Albani detaljno je spomenuo slabost svih ovih hadisa u knjizi „Irwaul-galil“ (sv. 1, str. 174). U vjerodostojnim tradicijama zabilježeno je od Ibn Omera, Alije, ra, i nekih drugih učenjaka iz prvih generacija da su kupanje bajram-namazima smatrali pohvalnim. čak su i neki učenjaci spomenuli konsenzus islamskih pravnika da je pohvalno i lijepo kupati se za bajram-namaz.

Analogija je jedan od valjanih dokaza koji ukazuje da je kupanje za Bajram pohvalno. Kako je propisano, a prema nekim učenjacima to je vadžib, kupanje prije odlaska na džumu, tako je i kupanje propisano za bajram-namaz, jer je razlog naručivanja kupanja za džumu-namaz prisutan u Bajramsko okupljanje ljudi na jednom mjestu.

Najbolje vrijeme za kupanje je poslije jutarnje molitve za one koji to mogu i to im neće naštetiti, a ako ne mogu, smiju se kupati u noći uoči Bajrama.

KAKO ĆE ONI KOJI IDE NA BAJRAM-HALJINU?

Sunnet je da se čovjek lijepo obuče kad ode na bajram-namaz. čovjek bi za Bajram trebao nositi najljepšu odjeću koju posjeduje. Na to indirektno ukazuje hadis ‘Omera, ra, u kojem se spominje da je bio na pijaci i vidio da se prodaje svileni ogrtač, a on ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhisselam. . Zatim je rekao Poslaniku: “Kupi sebi ovaj ogrtač, tako da ga možeš nositi kad ideš na bajram-namaz i kad ti dođu delegacije”, a Poslanik mu reče: “Nose ga samo oni koji nemaju udio na Ahiretu. ” (Buhari i Muslim) U ovom hadisu Allahov Poslanik je odbacio ovaj ogrtač jer je bio od svile, a istovremeno vidimo da Poslanik nije poricao govor Omera, ra, kada mu je spomenuo da se odjene lijepo za Bajram, i kada dočekuje delegacije. Postoje mnogi drugi hadisi u kojima se navodi da je Poslanik nosio najljepšu odjeću koju je imao za Bajram, da je imao ogrtač koji je nosio samo za Bajram, da je naredio da se za Bajram nosi najbolja odjeća koju posjeduje. svi hadisi koji dolaze po ovom pitanju su slabi (daif). Međutim, ovo ne negira ovaj propis, jer smo već naveli da je na ovaj propis ukazan spomenuti hadis Omera, ra, koji su zabilježili Buhari i Muslim. Stoga teško možemo naći knjigu islamskog zakona (fikh) u kojoj se ne navodi da je za čovjeka pohvalno nositi najljepšu odjeću za Bajram, mirisati i prati zube. ovo ne negira ovaj propis, jer smo već naveli da je na ovaj propis ukazan spomenuti hadis Omera, ra, koji su zabilježili Buhari i Muslim. Stoga teško možemo naći knjigu islamskog zakona (fikh) u kojoj se ne navodi da je za čovjeka pohvalno nositi najljepšu odjeću za Bajram, mirisati i prati zube. ovo ne negira ovaj propis, jer smo već naveli da je na ovaj propis ukazan spomenuti hadis Omera, ra, koji su zabilježili Buhari i Muslim. Stoga teško možemo naći knjigu islamskog zakona (fikh) u kojoj se ne navodi da je za čovjeka pohvalno nositi najljepšu odjeću za Bajram, mirisati i prati zube.

TREBA LI JESTI NEŠTO PRIJE ODLAZANJA NA BAJRAM-MOLITVU?

Sunnet je za osobu koja je otišla u ramazan da nešto pojede prije nego što napusti kuću. Allahov Poslanik je vježbao jesti nekoliko hurmi prije nego što je napustio kuću.

Enes, ra, kaže: “Allahov poslanik za Ramazanski bajram nikada nije izašao dok nije prvi put pojeo nekoliko hurmi.” U jednoj tradiciji dodaje se: “Razbio bih neparan broj.” (Bukhari)

Ovaj sunnet je sigurno vrlo zanemaren, iako je njegova praksa danas prilično laka, pa bismo se trebali potruditi i na vrijeme kupiti datume kako bismo oživjeli ovaj zanemareni sunnet. Da muškarac nije imao sastanak, pojeo bi bilo šta da ponovo ispuni ovaj sunnet. Islamski učenjaci jednoglasno su zauzeli stav da je sunnet jesti malo prije izlaska iz kuće prilikom izlaska na Ramazanski bajram.

S druge strane, ovaj se propis razlikuje kada je u pitanju izlazak na Kurban-bajram. Tada je sunnet odgoditi jelo nakon klanjanja bajram-namaza. Na to ukazuje hadis Buraide ibn Hasiba, ra: “Poslanik nikada nije izlazio na Ramazanski bajram dok nije nešto prije pojeo, niti bi tokom Ramazanskog bajrama nešto jeo dok nije klanjao.” (Tirmizi, br. 542, autentičnost je potvrdio šejh Albani) Ibn Rušd je spomenuo konsenzus učenjaka i po ovom pitanju, iako je to upitno, jer je poznato da je bilo onih koji su se usprotivili svim tradicijama koje kažu da ništa nije potrebno jesti dok se ne klanja bajram-namaz.

Pohvalno je što čovjek rano ode u džamiju kako bi osigurao mjesto u prvom saffu i na taj način će se spasiti od odlaganja molitve, što se često događa.

IDEMO U BAJRAM

Sunnet Allahovog Poslanika je ići pješice na bajram-bajram, bez ikakvih prevoznih sredstava. Naravno, to će se učiniti u slučaju da osoba ne ošteti hodanjem ili ako nije jako daleko od džamije, toliko da bi mu hodanje od kuće do džamije bilo teško. Ovaj sunnet je takođe postao vrlo zanemaren razvojem tehnologije, pa bismo se trebali potruditi da ga oživimo svojom praksom. Na ovaj propis ukazuje hadis Alija, ra, u kojem on kaže: “Od sunneta je hodanje Bajramom.” (Tirmidhi, br. 530, autentičnost je potvrdio šeik Albani)

Naravno, treba napomenuti da korištenje prijevoznog sredstva prilikom odlaska na bajram-namaz ne čini ništa što je zabranjeno ili se pokušava, ali izostavlja se praksa sunneta.

DOLAZAK ŽENA I DJECE NA BAJRAM

Sunnet je da i žene prisustvuju bajram-namazu, a po ovom pitanju nije važno jesu li stare ili mlade, ali pod uvjetom da u njihovom izgledu nema kršenja šerijata, kao što su, na primjer, nepropisno odijevanje, šminkanje , mirisa itd. Na to ukazuje spomenuti hadis Umme Atije, rahimehullah, u kojem je izjavila: ali da se odmakne od bajramske musale. ” (Bukhari)

Djeci je takođe dozvoljeno da prisustvuju bajram-namazu. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, ra, u kojem se navodi da je on upitan: “Jeste li prisustvovali bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom?”, Pa je on odgovorio: “Da.” (Buhari) Svakako, roditelji i staratelji nad djecom trebaju obratiti pažnju na djecu i njihovo ponašanje, kako ne bi ometali druge ili im odvlačili pažnju.
Takođe je sunnet, prema većini islamskih učenjaka, uzimati tekbir od napuštanja kuće sve dok bajramska hutba ne počne, a zasnovan je na riječima Uzvišenog: „Allah želi da vam olakša, a ne da vam oteža – da ispunite određeni broj dana. Hvala Allahu jer vam je pokazao pravi put i budite zahvalni. ” (Al-Baqarah, 185)

Prvo objavljivanje: subota, 27. septembar 2008. 19:00

minber.ba