Klanjanje bajram-namaza je propisano prve godine po Hid\u017eri. Bajram-namaz je sunneti muekkede.[1] I Allahov Poslanik je redovno klanjao bajram-namaze i nare\u0111ivao bi ljudima i \u017eenama da iza\u0111u na mjesto klanjanja. Po pitanju bajrama i bajram-namaza ukratko \u0107emo spomenuti sljede\u0107e propise:<\/p>\n\n\n\n
1. Okupati se, namirisati i obu\u0107i najljep\u0161e odijelo<\/strong><\/p>\n\n\n\n D\u017eafer b. Muhammed prenosi od svoga djeda da je Allahov Poslanik, s. a. w. s, svakoga bajrama obla\u010dio najljep\u0161e odijelo (jemenski ogrta\u010d). Ovo prenose \u0160afija i Begawi. Hasan es-Sebt je rekao: \u201eAllahov Poslanik nam je za bajrame nare\u0111ivao da obu\u010demo najljep\u0161e odijelo, da se namiri\u0161emo najljep\u0161im mirisom i da zakoljemo (kao kurban) najvrijednije \u0161to imamo.\u201d <\/em>(Prenosi el-Hakim). U lancu prenosilaca ovoga hadisa nalazi se i Ishaq b. Berzeh, koga Ezdi smatra slabim a Ibn Hibban pouzdanim prenosiocem. Ibnu\u2019l-Qajjim veli: \u201eAllahov Poslanik bi na bajrame obla\u010dio najljep\u0161e odijelo. Imao je poseban ogrta\u010d kojeg je obla\u010dio za bajrame i petkom.\u201c<\/p>\n\n\n\n 2. Pojesti ne\u0161to prije klanjanja namaza ramazanskog bajrama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sunnet je pojesti neparan broj hurmi prije izlaska radi klanjanja ramazanskog bajrama, a kod kurbanskog bajrama jelo ostaviti do iza bajram-namaza, a oni koji kolju kurban pojesti meso od svoga kur\u00adbana. Enes ka\u017ee: \u201eAllahov Poslanik ne bi izlazio da klanja ramazanski bajram prije nego \u0161to bi pojeo hurmi i to neparan broj.\u201c<\/em> (Ahmed i Buhari)<\/p>\n\n\n\n Od Burejde se prenosi da je rekao: \u201eAllahov Poslanik ne bi izlazio da klanja ramazanski bajram prije nego bi ne\u0161to pojeo, a ne bi ni\u0161ta jeo prije namaza kurbanskog bajrama sve dok se ne bi vratio.\u201d <\/em>(Prenose Tirmizi, Ibn Mad\u017ee i Ahmed, sa dodatkom \u201epa bi jeo od svog kurbana\u201c<\/em>).<\/p>\n\n\n\n U Muwetti se od Sejjida b. Musejjeba navodi: \u201eLjudi bi jedni drugima nare\u0111ivali da ne\u0161to pojedu prije izlaska radi klanjanja ramazanskog bajrama.\u201d<\/em> Ibn Qudame ka\u017ee: \u201ePo ovom pitanju mi ne znamo za razila\u017eenje me\u0111u u\u010denjacima.\u201d<\/p>\n\n\n\n 3. Izlazak na musallu \u2013 mjesto gdje se klanja bajram-namaz<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dozvoljeno je bajram namaze obaviti u d\u017eamiji, me\u0111utim obaviti ih na musalli izvan naseljenog mjesta je vrijednije[2] ukoliko ni\u0161ta ne sprije\u010dava obavljanje namaza npr. ki\u0161a i sl., jer je Allahov Poslanik bajram\u00adnamaze klanjao na musalli. Samo je jednom zbog ki\u0161e obavio bajram-namaz u d\u017eamiji. Od Ebu Hurejre se prenosi da je jednom na bajram padala ki\u0161a pa su sa Vjerovjesnikom, a. s., klanjali bajram-namaz u d\u017eamiji. (Ebu Davud, Ibn Mad\u017ee i el-Hakim) U lancu prenosilaca ovoga hadisa ima nepoznata osoba tako da el-Hafiz u Telhisu ka\u017ee da je sened ovoga hadisa slab, dok Zehebi odbacuje ovaj hadis.<\/p>\n\n\n\n 4. Izlazak \u017eena i djece na musallu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izlazak \u017eena \u2013 bile one udate ili neudate, stare ili mlade, ili u stanju mjese\u010dnog ciklusa \u2013 i djece, prilikom klanjanja bajram-namaza na musalli, ustanovljeno je na osnovu hadisa od Ummu Atijje u kojem ona ka\u017ee: \u201eNare\u0111ivano je neudatim \u017eenama i onim u stanju mjese\u010dnog ciklusa da iza\u0111u prilikom klanjanja bajram-namaza kako bi prisustvovale dobru i dovi muslimana. One \u017eene u mjese\u010dnom ciklusu izdvojile bi se na posebno mjesto musalle.\u201d<\/em> (Muttefekun \u201aalejh)<\/p>\n\n\n\n Od Ibn Abbasa se prenosi da je Allahov Poslanik, a. s., izvodio svoje \u017eene i k\u0107eri prilikom klanjanja bajram-namaza. (Ibn Mad\u017ee i Bejheqi) Tako\u0111er se od Ibn Abbasa prenosi da je rekao: \u201elza\u0161ao sam sa Vjerovjesnikom, a. s., na ramazanski ili kurbanski bajram, klanjao je, zatim odr\u017eao hutbu a onda je oti\u0161ao \u017eenama te ih posavjetovao, podsjetio i zapovijedio im da dadnu sadaku.\u201c <\/em>(Buhari)<\/p>\n\n\n\n 5. Oti\u0107i na bajram-namaz jednim a vratiti se drugim putem<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatra da je lijepo na bajram-namaz oti\u0107i jednim a vratiti se drugim putem; ovo se odnosi na imama i muktedije. Od D\u017eabira, r. a., se prenosi da je rekao: \u201eAllahov Poslanik bi na bajram-namaz oti\u0161ao jednim a vratio se drugim putem.\u201c <\/em>(Buhari) Od Ebu Hurejre se prenosi da je rekao: \u201eAllahov Poslanik se ne bi vratio istim putem kojim bi oti\u0161ao na bajram-namaz.\u201c<\/em> (Ahmed, Muslim i Tirmizi) Tako\u0111er, dozvoljeno je oti\u0107i i vratiti se istim putem. Ebu Dawud, el-Hakim i Buhari u svom Tarihu navode da je Bekr b. Mube\u0161\u0161ir izjavio: \u201eSa ashabima Allahovog Poslanika i\u0161ao sam na ramazanski i kurbanski bajram na musallu medinskom dolinom Batn Bathan, pa kada bi sa Allahovim Poslanikom klanjali bajram-namaz vra\u0107ali bi se svojim ku\u0107ama istim putem.\u201d Ibnu\u00b4s-Sikkin ka\u017ee da je ispravan sened ovoga hadisa.<\/p>\n\n\n\n 6. Vrijeme klanjanja bajram-namaza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vrijeme bajram-namaza je kada se sunce podigne koliko tri koplja u smjeru svoga kretanja po do zevala. Ahmed b. Hasan el-Bena\u2018 navodi hadis od D\u017eundeba: \u201eVjerovjesnik, a. s., bi sa nama klanjao ramazanski bajram, a sunce bi odsko\u010dilo koliko dva koplja, a kurbanski bajram kada bi odsko\u010dilo za jedno koplje.\u201c<\/em> Imam \u0160ewkani ka\u017ee da je ovaj hadis ne\u0161to najbolje \u0161to se prenosi o odre\u0111ivanju vremena klanjanja bajram-namaza. U hadisu se navodi i da je lijepo obaviti kurban-bajramski namaz ne\u0161to prije a ramazanski-bajram namaz ne\u0161to kasnije. Ibn Qudame o ovome veli: \u201dSunnet je ne\u0161to prije obaviti kurbanski bajram-namaz kako bi ostalo vi\u0161e vremena za klanje kurbana, dok je ramazanski bajram\u00adnamaz sunnet klanjati kasnije kako bi ostalo vi\u0161e vremena za davanje sadekatu\u2019l-fitra. I po ovom pitanju ne znam za nesuglasja.\u201d<\/p>\n\n\n\n 7. Ezan i ikamet bajramskog namaza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ibnu\u2019l-Qajjim ka\u017ee: \u201eKada bi Allahov Poslanik do\u0161ao na musallu pristupio bi namazu, bez u\u010denja ezana i ikameta i poziva na zajedni\u010dki namaz. Dakle, sunnet je da se oni ne u\u010de.\u201d<\/p>\n\n\n\n Od Ibn \u201aAbbasa i D\u017eabira se prenosi da su rekli: \u201eNije u\u010den ezan za ramazanski niti Kurban\u00ad bajram-namaz.\u201d<\/em> (Muttefequn \u201aalejh) Muslim prenosi od Ata\u2019a da je rekao: \u201eObavijestio me je D\u017eabir da se za ramazanski bajram-namaz, kada istupi imam, ne u\u010di ezan niti ikamet, niti se tada poziva na namaz.\u201d<\/em> Od Sa\u2019da b. Ebi Weqasa se prenosi da je rekao: \u201eAllahov Poslanik je klanjao bajram-namaz bez u\u010denja ezana i ikameta. Odr\u017eao bi stoje\u0107i dvije hutbe rastavljaju\u0107i ih jednim sjedenjem.\u201d <\/em>(Bezzar)<\/p>\n\n\n\n 8. Nafila prije i poslije bajram-namaza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nije potvr\u0111eno da bajram-namaz ima svoj sunnet prije ill poslije bajram-namaza, jer ni Poslanik, a. s., a ni njegovi ashabi nisu ni\u0161ta klanjali na musalli prije ili poslije bajram namaza. Ibn Abbas ka\u017ee: \u201eNa dan bajrama Allahov Poslanik je do\u0161ao na musallu i klanjao dva rekata, prije i poslije njih nije ni\u0161ta klanjao.\u201d<\/em> Od Ibn Omera se prenosi da je iza\u0161ao na bajram-namaz, a prije ili poslije nije ni\u0161ta klanjao, te je spomenuo da je tako postupao Allahov Poslanik. Buhari spominje da je Ibn Abbas nije volio klanjati prije bajram-namaza. \u0160to se ti\u010de op\u0107enito nafile, Hafiz b. Had\u017eer u Fethu ka\u017ee da zabrana nafile nije potvr\u0111ena nekim specifi\u010dnim dokazom, izuzev ako se ona klanja u vremenu kada je poku\u0111eno klanjati.<\/p>\n\n\n\n 9. Kome je ispravan bajram-namaz<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bajram-namaz je ispravan mu\u0161karcima, \u017eenama i djeci, bili oni putnici ili boravili u svom mjestu, klanjali d\u017eematile ili pojedina\u010dno[3] u ku\u0107i, d\u017eamiji ili musalli. Ako osoba zakasni u d\u017eemat, klanjat \u0107e po sebi dva rekata. Buhari u poglavlju \u201eKo zakasni na bajram-namaz klanjat \u0107e po sebi dva rekata, to \u0107e u\u010diniti i \u017eene i oni koji su ostali u ku\u0107ama\u201c \u2013 zbog Poslanikovih rije\u010di:\u2019Ovo je blagdan sljedbenika islama\u2019<\/em> \u2013 navodi predaju da je Enes b. Malik naredio svom \u0161ti\u0107eniku Ibn ebi \u201aUtbetu da ode (na bajram-namaz) u d\u017eamiju, ovaj je sakupio svoju porodicu i sinove te (u ku\u0107i) klanjao, onako kako klanjaju stanovnici Misira. Ikrime ka\u017ee: \u201eSudanci bi se okupili na bajram-namaz i klanjali bi za imamom dva rekata.\u201d \u201aAta veli da ako osoba zakasni na bajram-namaz, klanjat \u0107e (po sebi) dva rekata.<\/p>\n\n\n\n 10. Bajramska hutba<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odr\u017eati kao i slu\u0161ati hutbu poslije bajramskog-namaza je sunnet. Od Ebu Se\u2019ida se prenosi da je rekao: \u201eAllahov Poslanik, a. s., kada bi iza\u0161ao na na musallu radi klanjanja ramazanskog ili kurbanskog bajram-namaza, prvo s \u010dime bi po\u010deo je namaz , zatim bi se okrenuo i ustao prema ljudima, koji bi sjedili u svojim safovima, te ih savjetovao, oporu\u010divao im i nare\u0111ivao. Ukoliko je \u017eelio da jednu skupinu vojnika isturi kao izvidnicu; naredio bi i njima ne\u0161to i oti\u0161ao.\u201d <\/em>Ebu Se\u2019id dalje ka\u017ee: \u201eLjudi su neprestano ovako postupali sve dok se nije pojavio Merwan, zapovijednik Medine, na bajram-namaz. I tada mi do\u0111osmo na musallu, kad ono \u2013 minber \u2013 kojeg je napravio Kesir b. Salt. I kada zapovijednik htjede da se popne na minber prije namaza, ja ga povukoh za odje\u0107u a on mene odgurnu, te se ipak ispe na minber i odr\u017ea hutbu prije namaza. Poslije mu rekoh: \u201aAllaha mi, vi promjeniste propis!\u2018 On odgovori: \u201aPonestalo ti je znanja, o Ebu Se\u2019ide!\u201c Ono \u0161to znam, tako mi Allaha, bolje je od onoga \u0161to ne znam!\u2018 \u2013 uzvratih mu. On potom re\u010de: \u201aLjudi nisu s nama sjedili poslije namaza pa neka to \u010dine makar prije namaza.\u201d<\/em> (Muttefequn \u2019alejh) Prenosi se od Abdullaha b. Sa\u2019iba slijede\u0107e. \u201aKlanjao sam bajram-namaz s Allahovim Poslanikom, a. s., i kada je zavr\u0161io sa ktanjanjem re\u010de: \u201eMi \u0107emo dr\u017eati hutbu, pa ko \u017eeli da ostane i sjedi da saslu\u0161a hutbu neka ostane, a ko \u017eeli da ide, neka ide.\u201d<\/em> (en-Nesa\u2019i, Ebu Dawud i Ibn Mad\u017ee)<\/p>\n\n\n\n Newewi ka\u017ee da su slabe predaje koje govore o tome da za bajram-namaz imam dr\u017ei dvije hutbe koje se rastavljau kra\u0107im sjedenjem. Ni\u0161ta nije potvr\u0111eno o ponavljanju hutbi.<\/p>\n\n\n\n Hutbu je lijepo po\u010deti sa zahvalom Allahu d\u017e. \u0161. jer nije zapam\u0107eno od Poslanika, a. s., da je nekim drugim rije\u010dima po\u010dinjao hutbu. Ibnu l-Qajjim veli: \u201eAllahov Poslanik, a. s., bi svaku hutbu po\u010dinjao zahvalom Allahu, d\u017e.. \u0161, i od njega nije upam\u0107en ni jedan hadis da je bajramske hutbe po\u010dinjao tekbirom. Samo Ibn Mad\u017ee u svom Sunenu prenosi od Sei\u2019da, Poslanikovog mujezina, da je Vjerovjesnik, a. s. u\u010dio tekbir izme\u0111u dvije (d\u017eumanske) hutbe, a na bajramskim hutbama bi donosio vi\u0161e tekbira. Ovo ne zna\u010di da je on po\u010dinjao hutbe tekbirima. U\u010denjaci se razilaze po pitanju otpo\u010dinjanja bajramskih hutbi kao i hutbe prilikom dove za ki\u0161u (istisqa\u2018). Jedni vele: treba donijeti dva tekbira; drugi ka\u017eu da se hutba prilikom dove za ki\u0161u otpo\u010dinje istigfarom; tre\u0107i pak smatraju da bajramske hutbe treba po\u010deti sa hamdelom. \u0160ejhu\u2019l-islam Teqijjuddin zaklju\u010duje: \u201aSve je ovo ispravao, jer je Allahov Poslanik, a. s., rekao: \u201aSvaki posao koji se ne zapo\u010dne sa zahvalom Allahu je krnjav.\u2018 Allahov Poslanik je svaku hutbu po\u010dinjao sa zahvalom Allahu. \u0160to se ti\u010de mi\u0161ljenja mnogih \u0161erijatskih pravnika \u2013 da je Poslanik hutbu pnlikom dove za ki\u0161u zapo\u010dinjao istigfarom a bajramske hutbe tekbirom \u2013 oni nemaju u tom pogledu dokaz u sunnetu Allahovog Poslanika, zapravo u sunnetu se prenosi suprotno: d\u017eumansku hutbu Poslanik je otpo\u010dinjao sa elhamdulillah.<\/p>\n\n\n\n 11. Kako postupiti ako se bajram-namaz ne klanja prvi dan Bajrama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ebu \u201aUmejr b. Enes kazuje od ensarije ashaba \u201aAmumeta: \u201eBilo je obla\u010dno i nismo primijetili mla\u0111ak mjeseca \u0161evvala. Krajem toga dana do\u0111e jedna skupina ljudi i potvrdi Allahovom Poslaniku da su oni ju\u010der primijetili mla\u0111ak, pa je Poslanik naredio ljudima da se omrse toga dana i da sutradan iza\u0111u i klanjaju bajram-namaz.\u201d <\/em>(Ahmed, en-Nesa\u2019i i Ibn Mad\u017ee \u2013 sa ispravnim senedom) U ovom hadisu je dokaz za one koji ka\u017eu da ukoliko se desi da jedna skupina ljudi, zbog nekih razloga, propusti klanjati bajram-namaz prvoga dana bajrama oni \u0107e iza\u0107i i klanjati sutradan.<\/p>\n\n\n\n 12. Igra, zabava, pjevanje i jedenje u bajramskim danima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dozvoljena igra, umjerena zabava i lijepo pjevanje jesu islamska znamenja koje je Uzvi\u0161eni Allah propisao u bajamskim danima da bi se tijelo oja\u010dalo a du\u0161a odmorila. Enes ka\u017ee: \u201eKada je Allahov Poslanik do\u0161ao u Medini Medinlije su imali dva dana u kojima su odr\u017eavali svoje igre, pa Poslanik re\u010de: \u201eAllah vam je ta dva dana zamijenio boljim danima: ramazanskim i kurbanskim bajramom.\u201d<\/em> (en-Nesai i Ibn Hibban sa ispravnim senedom)<\/p>\n\n\n\n \u2019Ai\u0161a r. a. je rekla: \u201eAbesinci bi se Bajramom igrali kod Allahovog Poslanika a ja sam ih, oboriv\u0161i glavu uz rame, posmatrala iznad njihovih ramena dok mi nije dosadilo pa bih oti\u0161la.\u201d<\/em> (Ahmed, Buhari i Muslim)<\/p>\n\n\n\n Od \u2019Ai\u0161e se tako\u0111er prenosi slijede\u0107e: \u201eU\u0161ao je Allahov Poslanik, a. s., a kod mene su bile dvije slu\u0161kinje koje su pjevale o Bu\u2019asu.[4] Poslanik je prilegao na postelju okrenuv\u0161i svoje lice. Zatim u\u0111e Ebu Bekr i kore\u0107i me kaza: \u201aZar \u0161ejtanske frule kod Vjerovjesmika, a. s.!\u2018 Poslanik se okrenu Ebu Bekru i re\u010de: \u201aPusti ih!\u2018 Kada osjetih da Poslanik ne obra\u0107a pa\u017enju na njih, dala sam im znak da iza\u0111u. Tako\u0111er bi se Abesinci u u danima bajrama igrali i zabavljali sa kopljima i \u0161titovimna, pa me je Vjerovjesnik upitao: \u2019\u017deli\u0161 da ih gleda\u0161?\u2018 \u201aDa, \u017eelim\u2018 \u2013 odgovorih. Onda me je postavio iza sebe, a ja sam naslonila svoj obraz uz njegov, te im re\u010de: \u201aSamo nastavite, o Benu Erfide!'[5] Kada mi je dosadilo, Poslanik mi se obrati: \u201aJe li ti dosta, Ai\u0161a?\u2018 Rekoh: \u201aJest.\u2018 \u201aE, onda idi,\u2018 \u2013 re\u010de.<\/em><\/p>\n\n\n\n El-Hafiz u svom Fethu navodi od Ibn Surad\u017ea predajnim lancern od Ebi ez-Zinada, ovaj od \u201aUrweta, a on od \u2019Ai\u0161e da je Allahov Poslanik rekao: \u201eNeka znaju jevreji Medine da i mi u na\u0161oj vjeri imamo trenutke odmora. Ja sam poslat sa \u010distom nepatvorenom vjerom.\u201d<\/em> U Ahmedovoj i Muslimovoj zbirci hadisa nalazi se i hadis kojeg prenosi Nubej\u0161e: \u201eDani Kurban-bajrama su dani jela, pi\u0107a i sje\u0107anja na Allaha, d\u017e. \u0161.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n 13. \u010cestitanje Bajrama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od D\u017eubejra b. Nufejra se prenosi da je rekao: \u201eAshabi Allahovog Poslanika, a. s., kada bu se sreli na dan Bajrama, jedni drugima bi \u010destitali rije\u010dima: \u201eTekabbel minna we minke \u2013 Neka Allah primi on nas i od vas!\u201d Hafiz ka\u017ee da je sened ovoga hadisa dobar (hasen).[6]<\/p>\n\n\n\n 14. U\u010denje tekbira u bajramskim danima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tekbir u danima bajrama je sunnet; o ramazanskom bajramu Allah, d\u017e. \u0161. ka\u017ee: \u201c\u2026 i da navr\u0161ite postom totiko dana, i da veli\u010date Allaha zato jer vam je On ukazao na pravu Stazu, i da budete zahvalni!\u201d<\/em><\/strong> (el\u00adBeqare, 185)<\/p>\n\n\n\n a o Kurban-bajramu: \u201eI Allaha u danima odre\u0111enim, spominjite vi!\u201c<\/em><\/strong>[7]<\/em>(El-Beqare, 203)<\/p>\n\n\n\n \u201eTako ih je On pot\u010dinio vama da biste Allaha veli\u010dali zato \u0161to vas On uputi!\u201d<\/em><\/strong> (El-Had\u017ed\u017ed, 37)<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina uleme smatra da se tekbiri prilikom ramazanskog bajrama u\u010de od vremena izlaska iz ku\u0107e na bajram-namaz pa do po\u010detka hutbe. O tome je preneseno slabih hadisa, iako su, po tom pitanju, ispravni predajni lanci od Ibn Omera i drugih ashaba. El-Hakim ka\u017ee da je \u2013 prema hadiskim autoritetima \u2013 u tom periodu sunnet u\u010diti tekbire. To je mi\u0161ljenje Malika, Ahmeda, Ishaka i Ebu Sewra. Oni ka\u017eu da \u0107e se tekbiri u\u010diti kada se ugleda mla\u0111ak uo\u010di ramazanskog bajrama pa dok se ne iza\u0111e na bajram-namaz, odnosno dok se imam ne ispne ma minber.<\/p>\n\n\n\n Kod Kurban-bajrama tekbiri se u\u010de od sabaha dana \u201aArefata i tokom bajramskih dana, a to su: 11., 12. i 13. zu\u2019l-hid\u017ed\u017ee. El-Hafiz u Fethu ka\u017ee: \u201eO tome nije prenesen hadis od Allahovog Poslanika. Najispravnije je ono \u0161to se navodi od ashaba, a prema rije\u010dima Alije i Ibn Mes\u2019uda, r. a., da se tekbiri u\u010de od sabaha dana Arefata pa do ikindije zadnjeg dana Kurban bajrama. Ovo bilje\u017ei Ibnu\u2019l-Munzir i drugi. Ovo su prihvatili \u0160afija, Ahmed, Ebu Jusuf i Muhammed, a to je mi\u0161ljenje i Omera i Ibn Abbasa, r.a.<\/p>\n\n\n\n Tekbiri prilikom Kurban-bajrama nisu propisani samo u odre\u0111enom vremenu, zapravo njih je lijepo u\u010diti \u0161to vi\u0161e tokom tih dana. Buhari prenosi: \u201eOmer, r. a., bi u\u010dio tekbire u svom \u0161atoru i to bi \u010duli oni u d\u017eamiji pa bi ih i oni po\u010deli u\u010diti kao i svijet u \u010dar\u0161iji, sve dok se Mina ne bi zaorila tekbirima. Omerov sin je isto tako u\u010dio tekbire na Mini, iza namaza, u postelji, u \u0161atoru, na sijelima i svim prolazima. Mejmuna je u\u010d\u010dila tekbire na Kurban-bajram a slijedile bi je ostale \u017eene. Ibn Osman i Omer b. \u201aAbdulaziz bi provodili no\u0107i Kurban-bajrama u d\u017eamiji sa drugim ljudima. Hafiz ka\u017ee: \u201eOve predaje potvr\u0111uju da su se tekbiri u\u010dili za Kurban-bajram poslije namaza i u drugim situacijama. Razlike me\u0111u u\u010denjacima se pomaljaju samo u tome u kojim se to situacijama oni u\u010de i ko ih u\u010di. Tako jedni ka\u017eu da se tekbiri u\u010de samo poslije namaza; drugi ka\u017eu da se u\u010de samo kod farz-namaza a ne i kod nafila; tre\u0107i vele da ih u\u010de samo mu\u0161karci, ne i \u017eene, jedni vele da se oni u\u010de samo kada se klanja d\u017eematile, ne i pojedina\u010dno, u\u010di ih samo imam, ne i muktedije; u\u010di ih samo onaj ko je u stalnom mjestu boravka (muqim), ne i putnik (musafir); u\u010de ih oni koji su u gradovima, ne i oni koji su na selu. Ono \u0161to je prenijeo Buharija obuhvata sve spomenute situacije, a predaje koje navodi to i podupiru.[8]<\/p>\n\n\n\n Ima vi\u0161e formi tekbiri-te\u0161rika, a najvjerodostojnija je ona koju \u201aAbdur-rezaq ispravnim senedom prenosi od Selmana: \u201dDonosite tekbir rije\u010dima: \u201aALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER KEBIRA.\u2018 Ibn Omer i Ibn Mes\u2019ud su u\u010dili: \u201eALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER, LA ILAHE ILLELLAH, WALLAHU EKBER, AL\u00adLAHU EKBER, WE LILLAHI\u2019L-HAMD (Allah je najve\u0107i, Allah je najve\u0107i. Nema drugog bo\u017eanstva osim Allaha, Allah je najve\u0107i. Svaka hvala i pohvala Allahu pripadaju!)\u201d<\/p>\n\n\n\n Prijevod s arapskog jezika: Almir Fati\u0107<\/p>\n\n\n\n [1] Ovo je stav \u0161afijske pravne \u0161kole kojoj autor pripada. Stav hanefijske pravne \u0161kole kojoj pnpadaju bosanski muslimani je da je klanjanje Bajram-namaza vad\u017eib. (nap. Prev.)<\/p>\n\n\n\n [2] Izuzimaju\u0107i grad Mekku, jer je vrijednije obaviti bajram-namaze u Mesd\u017eidu\u2019l-Haramu.<\/p>\n\n\n\n [3] Prema hanefijskom mezhebu bajram-namaz se klanja u d\u017eematu, kao i d\u017euma namaz, i ne mo\u017ee se klanjati pojedina\u010dno. (nap. Prev.)<\/p>\n\n\n\n [4] Jevmu\u2019l-Bu\u2019as je bio poznati dan kod Arapa u kojem se dogodila bitka izme\u0111u medinskih plemena Ewsa i Hazred\u017ea<\/p>\n\n\n\n [5] Naziv za Abesince<\/p>\n\n\n\n [6] Dozvoljeno je i na neki drug na\u010din \u010destitati Bajram kao \u0161to je npr. kod nas u Bosni uobi\u010dajeno rije\u010dima: Bajram \u0161erif mubarek olsun \u2013 Neka vam je blagoslovljen Bajram. (nap. prev.)<\/p>\n\n\n\n [7] Ibn Abbas ka\u017ee da su to dani Kurban-bajrama. (Buhari)<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n