Po\u010detkom 16. stolje\u010da Bosanac Sufi Mehmed-pa\u0161a je uvakufio veliki dio svoga bogatstva u najstarijem banjalu\u010dkom naselju Gornjem \u0160eheru, kao \u0161to je \u0107uprija preko Vrbasa, Carevu d\u017eamiju na lijevoj obali Vrbasa, Sufi Mehmed-pa\u0161inu d\u017eamiju na desnoj obali Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), \u0161ezdeset i devet du\u0107ana, veliki han, (karavan-saraj), tri mlina, \u010dupriju itd\u2026. tako je nastala kasaba Banjaluka.<\/p>\n
Prvi bosanski beglerbeg Ferhat pa\u0161a Sokolovi\u0107 1580, je utemeljio onaj dio Banja Luke koji se naziva Donji \u0160eher i od kasabe napravio grad \u0161eher Banjaluku. Preko dvije stotine objekata je izgradio Ferhad pa\u0161a u ovom gradu.Iz njegove vakufname i drugih dokumenata znamo da je u Banjaluci podigao d\u017eamiju Ferhadiju , uz nju turbe za sebe, mekteb, \u0161adrvan pred d\u017eamijom , medresu, hamam, vodovod, sahat kulu, karavan saraj, most na Vrbasu, most na Crkvini,oko dvije stotine du\u0107ana, javni toilet, mlinove na Vrbasu, te dvor za bosanskog begler bega. Njegov je bezistan sa oko stotinu du\u0107ana podignut od novca kojeg je zavje\u0161tio poslije smrti. Ferhad pa\u0161a izgradio i 1587 dana\u0161nji Kastel. Sve u svemu u Ferhat pa\u0161a je u Banjaluci izgradio 215 objekata. Banjaluka je u 16 stolje\u010du bila centar obrazovanja i Ferhat-pa\u0161ine pored imala je jo\u0161 \u010detiri medrese.<\/p>\n
Tokom zlatnog vremena Banjaluke tj u 16. stolje\u010du i po\u010detkom 17. stolje\u010da izgra\u0111eno je oko 45 d\u017eamija od kojih su najpoznatije: Careva d\u017eamija, Gazanferija d\u017eamija, D\u017eamija Hasana defterdara (Arnaudija), Ferhat pa\u0161ina d\u017eamija (Ferhadija), D\u017eamija Had\u017ei-Mustaj pa\u0161e Sokolovi\u0107a, Sitarska d\u017eamija, Taba\u010dka d\u017eamija, Kalenderija d\u017eamija,Kubad-agina d\u017eamija, D\u017eafer-agina d\u017eamija, Osman-\u0161ahova d\u017eamija,Mahmud \u0106elebijina d\u017eamija na Ilid\u017ei ,Musala (d\u017eamija Gornji \u0160eher), d\u017eamija Had\u017ei Saliha (Stupni\u010dka d\u017eamija), Had\u017ei Osmanbega d\u017eamija (Talih),Behram-begova d\u017eamija, Sofi Mehmed-pa\u0161ina d\u017eamija, Had\u017ei-Begzadova (Grabska d\u017eamija) sve iz 16. stolje\u010da i Had\u017ei Kurd d\u017eamija, Had\u017ei-Pervizova d\u017eamija (Poto\u010dka), Mehdi-bega Imamovi\u0107a d\u017eamija (Hise\u010dka) iz ranog 17 stolje\u010da. U staroj Jugoslaviji je sru\u0161eno 8 banjalu\u010dkih d\u017eamija:<\/strong> U socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji sru\u0161eno je 15 d\u017eamija:<\/strong> <\/p>\n Prepisano iz knjige:Nesagoriva Bosna\u00a0 u vjecitoj vatri.<\/p>\n
\n
\nU gradu sve do 19. stolje\u010da uop\u0107e nije bilo pravoslavaca. O tome nam svjedo\u0107i i Rus A. Giljferding koji je sredinom 19. stolje\u010da posjetio ovaj grad. On ka\u017ee: \u201cRanije u gradu nije bilo pravoslavaca. Ovamo su doselili nedavno u toku ovog stolje\u010da\u201d<\/strong>. Prva crkva (\u0106elija) u Banjaluci podignuta je 1862. godine dok su je gradu prema popisu iz 1851. godine jo\u0161 uvijek bilo je 38 d\u017eamija koje su do\u010dekale nastanak Jugoslavije 1918 godine i koje su sve do jedne sru\u0161ene u idu\u0107ih 75 godina.<\/p>\n
\nHerica-1918.; Debagija (Tabacka)- 1919.; Kalenderija (Sinikova)-1923., Pa\u0161i\u0107a-1924; Apardi-pa\u0161ina-1928., D\u017eaferagina-1928.; Kubad-agina-1930.; \u0160ehova (Sijamija) -1930.<\/p>\n
\nMahmud \u010celebijina (Ilid\u017eanska)- 1950. Hadzi Firuzova -1950, Mustafa-pa\u0161ina -1955, Musalla -1957. Hunkarija ili Careva -1957. Daudija (Medreska)- 1959, Osman-\u0161ahova d\u017eamija-1959. Pedesetih godina dvadesetog vijeka poru\u0161ene su i Hadzi Babina (\u0160arena), Simidija, Sitarska, \u010carsijska (Suki Sagir), Mejdan, Daudija, Mustafa-pasina i Had\u017ei-Babina d\u017eamija.<\/p>\n