{"id":1063,"date":"2018-08-21T05:12:58","date_gmt":"2018-08-21T03:12:58","guid":{"rendered":"http:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/?p=1063"},"modified":"2018-08-21T05:12:58","modified_gmt":"2018-08-21T03:12:58","slug":"pravni-propisi-o-kurbanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/pravni-propisi-o-kurbanu\/","title":{"rendered":"Pravni propisi o kurbanu"},"content":{"rendered":"<p>Priredio:\u00a0<strong>Elvedin Pezi\u0107<\/strong><br \/>\nKada \u010dovjek musliman spozna za\u0161to je neki ibadet propisan, to ga motivi\u0161e da ustraje u \u010dinjenju tog ibadeta. Stoga su u\u010denjaci poku\u0161ali da spomenu mudrosti propisivanja klanja kurbana.\u00a0U tome je o\u017eivljavanje sunneta Ibrahima, a.s., a nare\u00f0eno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao je Uzvi\u0161eni: \u201dPoslije smo tebi objavili: \u2018Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!\u201d\u2019 (Nahl, 123.)\u00a0 Klanje kurbana je veliki pokazatelj \u010dovjekove spremnosti na \u017ertvovanje za Allahovu vjeru i \u010dovjekove pokornosti Uzvi\u0161enom Stvoritelju.\u00a0Klanje kurbana je jedan od na\u010dina kako da \u010dovjek podmiri mesom sebe, svoje kom\u0161ije i one kojima je potrebno, a mnoge predaje ukazuju da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika.<strong>Definicija kurbana<\/strong>Mnogo je definicija kurbana koje su islamski pravnici spomenuli u knjigama fikha. Jedna od najadekvatnijih definicija kurbana sigurno jeste da je kurban \u201dime za ono \u0161to se kolje od stoke, pribli\u017eavaju\u0107i se time Uzvi\u0161enom Allahu, u danima\u00a0 Kurban-bajrama, sa odgovaruju\u0107im uvjetima.<br \/>\nOva definicija sadr\u017ei u sebi skoro sve ono \u0161to je potrebno da sadr\u017ei u sebi definicija kurbana.<strong>Dokazi \u0161erijatske utemeljenosti klanja kurbana i njegove vrijednosti u vjeri<\/strong><\/p>\n<p>Na propisanost ovog ibadeta u islamu ukazuju argumenti iz Kur\u2019ana, sunneta i konsenzusa islamskih u\u010denjaka.<br \/>\n\u0160to se ti\u010de Kur\u2019ana, na propisanost kurbana ukazuju rije\u010di Uzvi\u0161enog: \u201dZato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.\u201d (Kevser, 2.)<br \/>\n\u0160to se ti\u010de sunneta Allahovog Poslanika, on je prepun argumenata koji ukazuju na propisanost ovog ibadeta. Dvije su vrste hadisa koji ukazuju na propisanost klanja kurbana: rije\u010di Allahovog Poslanika i njegova praksa. Od D\u017eabira, r.a., prenosi se da je kazao: \u201dPrisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, pa kada je zavr\u0161io hutbu, si\u0161ao je sa minbera, te mu je doveden ovan kojeg je svojom rukom zaklao govore\u0107i: \u2018Bismillahi (u ime Allaha), Allahu ekber (Allah je najve\u0107i), ovo je od mene i od onih iz moga ummeta koji nisu zaklali.\u201d\u2019 (Tirmizi, njegovu vjerodostojnost potvrdio je \u0161ejh Albani.) \u0160to se ti\u010de hadisa u govornoj formi vezanih za kurban, njih je izuzetno mnogo. Jedan od njih je hadis D\u017eunduba ibn Sufjana, r.a., u kojem stoji: \u201dPrisustvovao sam Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije zavr\u0161etka namaza, te je kazao: \u2018Ko zakolje kurban prije nego \u0161to se klanja ili prije nego \u0161to klanjamo, neka ponovo zakolje drugi kurban, a oni koji nisu zaklali, neka zakolju sa bismillom.\u201d (Buharija i Muslim)<\/p>\n<p>Vi\u0161e je u\u010denjaka koji su spomenuli jednoglasan stav u\u010denjaka da je klanje kurbana validan i propisan ibadet u vjeri islamu.<\/p>\n<p><strong>Mudrosti propisivanja klanja kurbana \u2013 prino\u0161enja \u017ertve<\/strong><\/p>\n<p>Kada \u010dovjek musliman spozna za\u0161to je neki ibadet propisan, to ga motivi\u0161e da ustraje u \u010dinjenju tog ibadeta. Stoga su u\u010denjaci poku\u0161ali da spomenu mudrosti propisivanja klanja kurbana.<br \/>\nU tome je o\u017eivljavanje sunneta Ibrahima, a.s., a nare\u00f0eno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao je Uzvi\u0161eni: \u201dPoslije smo tebi objavili: \u2018Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!\u201d\u2019 (Nahl, 123.)\u00a0 Klanje kurbana je veliki pokazatelj \u010dovjekove spremnosti na \u017ertvovanje za Allahovu vjeru i \u010dovjekove pokornosti Uzvi\u0161enom Stvoritelju.<br \/>\nKlanje kurbana je jedan od na\u010dina kako da \u010dovjek podmiri mesom sebe, svoje kom\u0161ije i one kojima je potrebno, a mnoge predaje ukazuju da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika. U hadisu Buharije i Muslima od Enesa, r.a.,\u00a0 spomenuto je da je jedan od ashaba zaklao kurban prije bajram-namaza, i to je opravdao rije\u010dima: \u201dZnao sam da je ovo dan u kojem se pri\u017eeljkuje meso, sjetio sam se potrebe mojih kom\u0161ija za mesom pa sam po\u017eelio da prvi zakoljem kurban.\u201d (Poslanik ga je ukorio \u0161to je zaklao prije klanjanja bajram-namaza, ali nije negirao razlog koji je spomenuo.)<\/p>\n<p>U klanju kurbana je zahvalnost Allahu na mno\u0161tvu blagodati kojima je obasuo insana. Mnogo je blagodati kojima je Uzvi\u0161eni Allah obasuo Svoje robove, jedan od na\u010dina iskazivanja zahvalnosti Uzvi\u0161enom Allahu je po\u0161tovanje Njegovih naredbi. U ovom slu\u010daju po\u0161tovanje naredbe biva klanjem kurbana za one koji su u mogu\u0107nosti.<\/p>\n<p><strong>PROPIS KLANJA KURBANA<\/strong><\/p>\n<p>U ovom poglavlju ukratko \u0107emo spomenuti razila\u017eenje islamskih u\u010denjaka po pitanju propisa klanja kurbana.<br \/>\nIslamski u\u010denjaci po pitanju propisa klanja kurbana imaju dva stava. Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatrala je da je klanje kurbana pritvr\u00f0eni sunnet onima koji su u mogu\u0107nosti. Preneseno je da su ovog stava bili: Ebu Bekr, r.a., Omer, r.a., Seid ibn Musejjib, Sufjan es-Sevri, Abdullah ibn Mubarek, Alkame, imam Malik, \u0160afija, Ahmed, Ebu Jusuf i Muhammed \u2013 pravnici hanefijske pravne \u0161kole; Ishak, Ebu Sevr, Davud i Ibn Hazm \u2013 pravnici bukvalisti\u010dke pravne \u0161kole, Ibn Munzir i dr.<\/p>\n<p>Da je klanje kurbana obaveza onima koji su u mogu\u0107nosti, smatrali su: Rabijetu er-Raj, El-Lejs, El-Evza\u2019i, imam Malik u jednoj predaji od njega, imam Ebu Hanife, Zufer, Ebu Jusuf i Muhammed u jednoj predaji od njih, a ovo mi\u0161ljenje je odabrao \u0161ejhul-islam Ibn Tejmijje.<br \/>\nMnogo je argumenata koje su iznijeli spomenuti u\u010denjaci opravdavaju\u0107i za\u0161to su odabrali jedno od dva mi\u0161ljenja. Zbog sku\u010denosti prostora mi \u0107emo ovdje spomenuti samo neke argumente, kako bismo vidjeli koliko mjesto kurban zauzima u islamu, bez spominjanja koja grupa ga je koristila, niti \u0107emo spominjati kako su na taj argument odgovorili oni koji ne zastupaju to mi\u0161ljenje. Ako bismo spominjali sve dokaze i odgovore na njih, trebalo bi mnogo prostora, a tada bi se ovaj sa\u017eetak pretvorio u op\u0161irnu (velikom broju ljudi neshvatljivu) studiju.<br \/>\nRije\u010di Uzvi\u0161enog Allaha: \u201dZato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.\u201d (Kevser, 2.)<br \/>\nOd Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik kazao: \u201dKo ima mogu\u0107nost pa ne zakolje kurban, neka se ne pribli\u017eava na\u0161oj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).\u201d (Ibn Mad\u017ee, dobrim \u2013 hasen smatrao ga je \u0161ejh Albani.)<br \/>\nD\u017eundub ibn Sufjan, r.a., kazao je: \u201dPrisustvovao sam Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije zavr\u0161etka namaza, pa je kazao: \u2018Ko zakolje kurban prije nego \u0161to se klanja ili prije nego \u0161to klanjamo, neka ponovo zakolje drugi kurban, a oni koji nisu zaklali, neka zakolju sa bismillom.\u201d (Buharija i Muslim)<br \/>\nOd Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: \u201dKada nastupi deset dana zul-hid\u017ed\u017eeta, a neko od va\u0161 \u017eeli da kolje kurban, neka ne odsijeca ni\u0161ta od svoje kose i ko\u017ee.\u201d (Muslim i dr.)<br \/>\nMnogo je drugih argumenata koji su spomenuti sa obje strane. Ne \u017eelim da preferiram jedno od dva mi\u0161ljenja, ali je \u010dovjeku muslimanu dovoljna \u010dinjenica koja ukazuje koliko mjesto zauzima klanje kurbana, osobama koje su imu\u0107ne, da je minimalno re\u010deno po tom pitanju da je to pritvr\u00f0eni sunnet, a ako ka\u017eemo da je veliki broj u\u010denjaka kazao da je to vad\u017eib \u2013obaveza, onda tek shvatamo koliko je ovo uistinu bitno pitanje.<\/p>\n<p>Kazao je imam \u0160afija: \u201dKlanje kurbana je sunnet koji ne volim da se izostavlja.\u201d<br \/>\nMnogo je drugih u\u010denjaka koji su kazali izjave sli\u010dne ovoj, da je te\u0161ko kazati da je to vad\u017eib \u2013obaveza, ali da su dokazi toliko jaki da musliman koji je u mogu\u0107nosti ne bi trebao da izostavi klanje kurbana.<\/p>\n<p>S obzirom na to, stav \u010detiri pravne \u0161kole i mnogih drugih mud\u017etehida bio je da je klanje kurbana prioritetnije nego udjeljivanje sadake u protuvrijednosti kurbana.<br \/>\nTako\u00f0er, ve\u0107ina u\u010denjaka smatrala je propisanost klanja kurbana za sve vrste ljudi, bez razlike bili kod ku\u0107e ili na putu, za mu\u0161karce i za \u017eene i za one koji su na had\u017ed\u017eu.<\/p>\n<p><strong>KO SE SMATRA IMU\u0106NIM<\/strong><\/p>\n<p>Ovo je jedno veoma bitno pitanje u ovom poglavlju. Po\u0161to ve\u0107ina u\u010denjaka spominje da je propisano klanje kurbana onima koji su imu\u0107ni, pitanje koje se samo name\u0107e i koje mnogi postavljaju jeste: Ko se smatra imu\u0107nim? Po ovom pitanju ne postoje jasni i precizni argumenti, pa su zbog toga mud\u017etehidi bili primorani da koriste analogiju ili da id\u017etihade u iznala\u017eenju odgovora na ovo pitanje. Zato \u0107emo spomenuti, ukratko, stavove mezheba, zatim poku\u0161ati ukazati na mi\u0161ljenje koje je najprioritetnije.<\/p>\n<p>Hanefijska pravna \u0161kola: Pravnici hanefijske \u0161kole uvjetovali su da bi kurban bio obavezan nekoj osobi, ona treba da je bogata, tj. da posjeduje nisab zekata koji prelazi preko \u010dovjekovih elementarnih potreba. To su argumentovali hadisom: \u201dKo ima mogu\u0107nost pa ne zakolje kurban, neka se ne pribli\u017eava na\u0161oj musalli (mjestu klanjanja bajram-namaza).\u201d (Ibn Mad\u017ee, dobrim \u2013 hasen ga je smatrao \u0161ejh Albani.)<\/p>\n<p>Malikijska pravna \u0161kola: Pravnici malikijske \u0161kole smatrali su da klanje kurbana nije sunnet siromasima, onima koji ne posjeduju prehranu za cijelu godinu. A propisano je onome koga vrijednost kurbana ne\u0107e u\u010diniti oskudnim, tj. da\u00a0 \u0107e zbog kurbana oskudijevati u elementarnim potrebama tokom godine. Onaj ko ne posjeduje vrijednost kurbana, ne\u0107e uzajmljivati novac kako bi zaklao kurban.<\/p>\n<p>\u0160afijska pravna \u0161kola: Pravnici \u0161afijske \u0161kole kazali su da je propisano klanje kurbana onim osobama koje\u00a0 posjeduju vrijednost kurbana, preko elementarnih potreba u danima Bajrama, njihovih potreba i potreba onih koji su u njihovom skrbni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Hanbelijska pravna \u0161kola: Pravnici hanbelijske \u0161kole kazali su da je propisano klanje kurbana onome ko je u mogu\u0107nosti, onome\u00a0 koji mo\u017ee da ga obezbijedi pa makar uzimanjem duga, ako zna da \u0107e mo\u0107i vratiti dug.<\/p>\n<p>Rezime: Jedno od najprihvatljivih mi\u0161ljenja jeste mi\u0161ljenje hanefijske i malikijske pravne \u0161kole. Mi\u0161ljenje hanefijske pravne \u0161kole zasnovano je i na rije\u010dima Allahovog Poslanika, iako to nije jasan i precizan dokaz u ovom pitanju.<\/p>\n<p><strong>UVJETI ISPRAVNOSTI KURBANA<\/strong><br \/>\nS obzirom da je klanje kurbana ibadet, za njegovu ispravnost propisani su mnogi uvjeti, koje \u0107emo spomenuti ukratko kako bi \u010dovjek musliman znao kako da postupa prilikom kupovine i nabavke kurbana.<\/p>\n<p>Prvi uvjet: Da kurban bude od vrste stoke (deva, krava, brav\u010de)<\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih pravnika, me\u00f0u kojima su imami \u010detiri pravne \u0161kole, zauzela je jednoglasan stav da je uvjet za ispravnost kurbana da bude od vrste stoke: deva, krava, brav\u010de (sitna stoka obuhvata koze i ovce), a to su argumentovali rije\u010dima Uzvi\u0161enog Allaha: \u201dSvakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje.\u201d Kazao je imam Kurtubi u svome Tefsiru, komentari\u0161u\u0107i rije\u010di \u201dstoke\u201d: \u201dStoka su deve, krave, brav\u010dad.\u201d<\/p>\n<p>Drugi uvjet: Da dostigne odgovaraju\u0107u starosnu dob<\/p>\n<p>Ve\u0107ina u\u010denjaka smatrala je da je uvjet za ispravnost kurbana da je dostigao doba ispadanja sjekuti\u0107a (ar. sunijj), na taj na\u010din se odre\u00f0uje zrelost (punoljetnost) \u017eivotinje. Deva treba da je napunila pet godina i u\u0161la u \u0161estu, krava da je napunila dvije godine i u\u0161la u tre\u0107u, brav\u010de da je napunilo godinu i u\u0161lo u drugu, s tim \u0161to je izuzeta ovca gdje je dozvoljeno da se zakolje jagnje koje je starije od \u0161est mjeseci ako je veliko. To su argumentovali hadisom D\u017eabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: \u201dNe koljite za kurban osim zrele, punoljetne (ar. mussin) \u017eivotinje, a ako ne budete u mogu\u0107nosti, onda mlado jagnje.\u201d (Muslim) U drugom hadisu kod imama Muslima stoji da je Poslanik dijelio kurbane pa je jednom ashabu dao jagnje, te je ashab kazao: \u201dAllahov Poslani\u010de, meni si dao jagnje?\u201d Pa mu je Poslanik rekao: \u201dNjega kao kurban zakolji.\u201d Ovi hadisi jasno ukazuju da je uvjet za validnost kurbana da dostigne odgovaraju\u0107u starosnu dob (zrelost) ispadanje sjekuti\u0107a, osim kod ovce kada mo\u017ee da se zakolje i mla\u00f0e od zrele ovce, one koja je napunila godinu dana. Da taj propis ne obuhvata koze, ukazuje hadis ashaba koji je zaklao prije vremena, pa mu je Poslanik naredio da zakolje drugi kurban, pa je rekao: \u201dImam kozu koja nije zrela, kojoj nisu ispali sjekuti\u0107i (ar. d\u017eiza)\u201d, pa mu je kazao Poslanik: \u201dZakolji je, i nikome nakon tebe nije validan kurban ako zakolje kozu koja nije zrela, kojoj nisu ispali sjekuti\u0107i.\u201d (Buharija i Muslim, rivajet Muslimov)<br \/>\nU\u010denjaci su postavili uvjet za ispravnost \u017ertvovanja jagnjeta za kurban: da bude debelo i krupno, tako da ako bi se umije\u0161alo u stado zrelih ovaca, ne bi se mnogo fizi\u010dkim izgledom razlikovalo od njih.<\/p>\n<p>Rezime: Da bi kurban bio validan, \u017eivotinja treba da dostigne odgovaraju\u0107u starosnu dob:<br \/>\n\u2013 koza treba da je napunila godinu dana,<br \/>\n\u2013 ovca da je napunila \u0161est mjeseci i da se tjelesno ne razlikuje od prosje\u010dne ovce koja je napunila godinu dana,<br \/>\n\u2013 krava da je napunila dvije godine (nije dozvoljeno po konsenzusu u\u010denjaka zaklati kravu mla\u00f0u od dvije godine, pa makar bila i krupna kao ona koja je napunila dvije godine, zbog op\u0107enitosti hadisa koji uvjetuju zrelost \u017eivotinje, ispadanje sjekuti\u0107a),<br \/>\n\u2013 deva da je napunila pet godina.<\/p>\n<p>Tre\u0107i uvjet: Da kurban bude bez ikakvih tjelesnih nedostataka<\/p>\n<p>Po\u0161to je klanje kurbana ibadet kojim se muslimani pribli\u017eavaju svome Gospodaru, a Gospodar ne prima osim ono \u0161to je dobro, u na\u0161oj vjeri propisano je da kurban treba da bude debeo, dobar, zdrav i bez ikakvih tjelesnih nedostataka ili mahana koje mogu vidljivo utjecati na pomanjkanje mesa. Osnova ovog poglavlja su rije\u010di Allahovog Miljenika: \u201d\u010detiri ne zadovoljavaju da budu kurbani: jednooka ili \u0107orava, \u010dija je \u0107oravost jasna; bolesna, \u010dija je bolest jasna; hroma ili \u0161epava, \u010dija je hromost ili \u0161epavost jasna; zakr\u017eljala, u \u010dijim kostima nema mo\u017edine.\u201d (Hadis su zabilje\u017eili sakuplja\u010di Sunena i dr. od Beraa ibn Aziba, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio \u0161ejh Albani.)<br \/>\nUkoliko se osobine spomenute u ovom hadisu na\u00f0u pri kurbanu, kurban nije validan po konsenzusu u\u010denjaka. Tako\u00f0er, ako bi se na\u0161le pri kurbanu druge mahane sa istim zna\u010denjem, propis bi bio isti. A ako bi se pri kurbanu na\u0161la mahana koja je izra\u017eenija od spomenutih, to tako\u00f0er \u010dini kurban neispravnim.<\/p>\n<p>Tako\u00f0er, ovaj hadis jasno ukazuje na to da ako bi kurban imao pri sebi neku malu mahanu, da to ne smeta zbog rije\u010di Poslanika: \u201d\u010dija su \u0107oravost, bolest, hromost i zakr\u017eljalost jasni\u201d, \u0161to zna\u010di da ako mahana nije jasna, to ne\u0107e smetati.<br \/>\nU nastavku \u0107emo spomenuti samo neke mahane koje su u\u010denjaci spomenuli kada je u pitanju kurban, tj. spomenut \u0107emo mahane jednog po jednog organa.<\/p>\n<p><strong>Mahane o\u010diju<\/strong><\/p>\n<p>Slijep kurban nije validan, jer ako je Poslanik zabranio da se kolje jednooka \u017eivotinja, onda je prioritetnije da nije dozvoljeno zaklati za kurban slijepu \u017eivotinju.<br \/>\nTako\u00f0er, jednooka \u017eivotinja, tj. ona koja nema jedno oko, ili ga ima ali ne vidi na njega,\u00a0 ne zadovoljava da bude kurban.<br \/>\nOna \u017eivotinja koja vidi danju, a ne vidi no\u0107u mo\u017ee biti kurban, po ispravnom mi\u0161ljenju u\u010denjaka, jer to ne utje\u010de na njenu debljinu, jer se \u017eivotinje u ve\u0107ini slu\u010dajeva \u010duvaju na pa\u0161i danju.<br \/>\nRazroka \u2013 \u0161kiljava zadovoljava da bude kurban, jer to ne utje\u010de na vi\u00f0enje pa\u0161e niti na njenu debljinu.<br \/>\n\u017divotinja iz \u010dijih o\u010diju teku suze ili krmelji, a to joj ne ometa vi\u00f0enje pa\u0161e, zadovoljava da bude kurban.<\/p>\n<p><strong>Mahane u\u0161iju<\/strong><\/p>\n<p>\u017divotinja sa malim u\u0161ima (\u010dulava) zadovoljava da bude kurban po mi\u0161ljenju \u010detiri pravne \u0161kole.<br \/>\n\u017divotnja koja je stvorena bez u\u0161iju ili bez jednog uha, po mi\u0161ljenju ve\u0107ine u\u010denjaka \u2013 osim hanbelijske pravne \u0161kole \u2013 ne zadovoljava da bude kurban. (\u0160ejh Usejmin smatrao je da ovca koja je stvorena bez u\u0161iju zadovoljava da bude kurban, ali je pre\u010de tra\u017eiti onu koja ima u\u0161i.)<br \/>\nAko je otkinut dio uha s prednje ili sa stra\u017enje strane, ali visi i nije se odvojio, po mi\u0161ljenju ve\u0107ine, to je poku\u00f0eno, osim kod pravnika hanefijske \u0161kole koji su kazali da nije poku\u00f0eno.<br \/>\nAko je uho razrezano, po mi\u0161ljenju ve\u0107ine pravnika, to je poku\u00f0eno, osim hanefijskih u\u010denjaka koji to nisu smatrali poku\u00f0enim.<br \/>\n\u017divotinja probu\u0161enog uha, po mi\u0161ljenju ve\u0107ine u\u010denjaka, poku\u00f0ena je da bude kurban, osim kod u\u010denjaka hanefijske \u0161kole koji to nisi smatrali poku\u00f0enim.<br \/>\nAko je \u017eivotinja otkinutih u\u0161iju ili samo jednoga (cijelog), po mi\u0161ljenju \u010detiri pravne \u0161kole, ne zadovoljava da bude kurban.<\/p>\n<p><strong>Mahane rogova<\/strong><\/p>\n<p>\u017divotinja koja je stvorena bez rogova (\u0161ulava) zadovoljava da bude kurban po mi\u0161ljenju \u010detiri pravne \u0161kole.<br \/>\nKada je u pitanju \u017eivotinja slomljenog roga, hafiz Ibn Abdul-Ber je kazao: \u201dVe\u0107ina u\u010denjaka smatrala je da je dozvoljeno klati za kurban \u017eivotinju slomljenog roga, ako lomljenje roga nije prouzrokovalo krvarenja, a ako je prouzrokovalo krvarenje, Malik je to smatrao poku\u00f0enim jer je to smatrao znakom jasne bolesti.\u201d<\/p>\n<p><strong>Mahane repa<\/strong><\/p>\n<p>Ako je \u017eivotinja koja se kolje za kurban stvorena bez repa ili joj je otkinut rep, po mi\u0161ljenju ve\u0107ine u\u010denjaka, takva ne zadovoljava da bude kurban, dok su pravnici hanbelijske \u0161kole\u00a0 smatrali da zadovoljava \u017eivotinja bez repa, bez razlike da li je stvorena kao takva ili joj je otkinut rep.<\/p>\n<p>Kada govorimo o mahanama kurbana, lijepo je spomenuti da je po mi\u0161ljenju ve\u0107ine islamskih u\u010denjaka dozvoljeno da kurban bude kastrirana \u017eivotinja. Na to ukazuju mnogi hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik klao za kurban dva bijela, kastrirana ovna.<\/p>\n<p>Dozvoljeno je klati za kurban mu\u017ejaka, pa makar \u010desto bio pu\u0161tan da oplo\u00f0ava.<br \/>\nVe\u0107ina u\u010denjaka smatrala je da je dozvoljeno zaklati steonu \u017eivotinju.<br \/>\nDozvoljeno je zaklati \u017eivotinju koja je o\u0161i\u0161ana (vuna).<br \/>\nDozvoljeno je zaklati \u017eigovanu \u017eivotinju.<br \/>\nDozvoljeno je zaklati \u017eivotinju koja je izgubila glas.<\/p>\n<p>Ovo su neke mahane koje se mogu na\u0107i pri kurbanu, ali je svakako bolje da kurban bude zdrav i bez ikakvih mahana koje su spomenute.<\/p>\n<p><strong>Propisi o kurbanu (II dio)\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Jedno od pitanja s kojima se sre\u0107emo svakoga Bajrama jeste: Za koliko osoba vrijedi jedan kurban?<\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatrala je da je jedna ovca dovoljna za vlasnika i za njegovu porodicu bez razlike koliki broj \u010dlanova porodice bio, \u0161to su argumentovali mnogim argumentima.<br \/>\nZvani\u010dni stav hanefijske pravne \u0161kole jeste da se jedna ovca kolje za jednu osobu, a ne za vi\u0161e osoba.<br \/>\nKazao je poznati hadiski ekspert hanefijskog mezheba Ez-Zejlea\u2019i: \u201dOvom mi\u0161ljenju mezheba, tj. \u0161to su zabranili da se kolje ovca za vi\u0161e osoba, problem predstavlja to \u0161to je preneseno da je Poslanik klao ovna za sebe i za svoj ummet.\u201d Zatim je spomenuo jedan od hadisa koji ukazuju na to. (Nasbu Er-Raje)<\/p>\n<p>Spomenut \u0107emo jedan, tj. hadis Ai\u0161e, r.a., u kojem stoji da je Poslanik zatra\u017eio o\u0161tar no\u017e, pa kada mu je dala, povalio je ovna i kazao: \u201dGospodaru, ovo je od Muhammeda i njegove porodice i od Muhammedovog ummeta\u201d, zatim ga je zaklao. (Muslim)<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de deve i krave, ve\u0107ina u\u010denjaka smatrala je da je dozvoljeno da u klanju krave i deve u\u010destvuje sedam osoba. Na to ukazuju mnogi argumenti, a spomenut \u0107emo samo jedan, odnosno rije\u010di D\u017eabira, r.a.: \u201dZaklali smo u godini u kojoj je bila Hudejbija, zajedno sa Allahovim Poslanikom, devu za sedam i kravu za sedam osoba.\u201d (Muslim)<br \/>\nOvaj pojam udru\u017eivanja u klanju deve ili krave odnosi se na udru\u017eivanje ljudi iz razli\u010ditih porodica, a ne iz jedne porodice, kao \u0161to je slu\u010daj sa klanjem ovce kada \u010dovjek kolje ovcu za sebe i svoju porodicu.<br \/>\n(A ako bi \u010dovjek \u017eelio da zakolje kravu ili devu za sebe i svoju porodicu, to je dozvoljeno bez razila\u017eenja islamskih u\u010denjaka.)<\/p>\n<p><strong>KOJI JE KURBAN NAJVREDNIJI<\/strong><\/p>\n<p>Po\u0161to je islam savr\u0161ena i potpuna vjera ni ovo pitanje nije ostavljeno a da na njega nije dat odgovor. Islamski u\u010denjaci, u \u017eelji da do\u00f0u do odgovora, razi\u0161li su se po ovom pitanju i zauzeli tri razli\u010dita stava.<br \/>\nPrvi stav, mi\u0161ljenje ve\u0107ine u\u010denjaka, jeste da je najvredniji kurban deva, zatim krava, zatim ovca, zatim koza. Tog stava bili su pravnici \u0161afijske, hanbelijske i bukvalisti\u010dke pravne \u0161kole. To su argumentovali sa vi\u0161e dokaza, a jedan od njih je hadis Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik kazao: \u201dKo se okupa petkom, kupanjem od d\u017eunupluka, zatim ode u d\u017eamiju kao da je \u017ertvovao devu, ko ode u drugom vremenu kao da je \u017ertvovao kravu, a ko ode u tre\u0107em vremenu kao da je \u017ertvovao rogatog ovna, ko ode u \u010detvrtom vremenu kao da je \u017ertvovao koko\u0161ku, a ko ode u petom vremenu kao da je \u017ertvovao jaje. Kada iza\u00f0e imam do\u00f0u meleki i slu\u0161aju vaz.\u201c (Buharija i Muslim)<br \/>\nMalikijska pravna \u0161kola smatrala je da je najbolji kurban ovca, zatim krava, zatim deva. Svoj stav zasnovali su na \u010dinjenici da je Allah poslao ovna kao iskup Ibrahimu, a.s., za njegovu pokornost. Tako\u00f0er su argumentovali svoj stav i time da je to bila ve\u0107inska praksa Allahovog Poslanika. Mnogo je vjerodostojnih hadisa u kojima je zabilje\u017eeno da je Poslanik klao ovna ili dva za kurban.<br \/>\nHanefijska pravna \u0161kola smatrala je da je najbolji kurban onaj koji ima najvi\u0161e mesa i \u010dije je meso najkvalitetnije, argumentuju\u0107i to rije\u010dima Poslanika: \u201dNajdra\u017ei kurban Uzvi\u0161enom Allahu jeste onaj koji je najvredniji i onaj koji je najdeblji.\u201d (Hadis je slabim \u2013 daif ocijenio \u0161ejh Albani.)<\/p>\n<p><strong>Uhranjivanje kurbana<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatrala je pohvalnim uhranjivanje kurbana, dok je bilo i onih koji su to smatrali poku\u00f0enim, jer je to, kako ka\u017eu, praksa \u017eidova. Oni koji su to smatrali pohvalnim argumentovali su to sa vi\u0161e argumenata: praksa Allahovog Poslanika bila je da bi klao za kurban dva debela, bijela, kastrirana ovna; a tako\u00f0er su neki tuma\u010di Kur\u2019ana u komentaru rije\u010di Uzvi\u0161enog: \u201dEto toliko! Pa ko po\u0161tiva Allahove propise \u2013 znak je \u010destita srca\u201d, spomenuli da se ovdje misli na lijepo opho\u00f0enje i uhranjivanje kurbana; i predajama da je bila praksa muslimana uhranjivanje kurbana.<\/p>\n<p><strong>Boja kurbana<\/strong><\/p>\n<p>Veliki broj u\u010denjaka spomenuo je da je najvredniji kurban bijele boje, zato \u0161to je spomenuto u vi\u0161e hadisa da je Poslanik klao bijele ovnove za kurban. Me\u00f0utim, treba napomenuti da u\u010denjaci nisu smatrali poku\u00f0enom niti jednu drugu boju, ali su govorili o tome koja je boja najvrednija.<\/p>\n<p><strong>Spajanje kurbana i akike<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih pravnika smatrala je da nije dozvoljeno spojiti kurban i akiku kolju\u0107i jedan kurban, sa namjerom da time odu\u017ei i kurban i akiku. Tog mi\u0161ljenja bili su pravnici malikijske, \u0161afijske i ve\u0107ina pravnika hanbelijske pravne \u0161kole.<br \/>\nTo su argumentovali razumnim dokazom: da je svaka od spomenutih stvari zaseban ibadet, za svaku od njih je propisano pu\u0161tanje krvi, i ne mo\u017ee se jednim klanjem odu\u017eiti za dva zasebna ibadeta.<\/p>\n<p><strong><br \/>\nPROPISI KOJI SE VEZUJU ZA ONOGA KO KOLJE I VRIJEME KLANJA KURBANA<\/strong><\/p>\n<p>Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: \u201dKada nastupi mjesec zul-hid\u017ed\u017ee, pa neko od vas htjedne da kolje kurban, neka ne uzima (krati) ni\u0161ta od svoje kose ili ko\u017ee.\u201d (Muslim)<br \/>\nU drugom rivajetu ovog hadisa, tako\u00f0er kod imama Muslima: \u201dNeka ne odstranjuje dlake i neka ne sije\u010de nokte.\u201d<br \/>\nIslamski pravnici su se razi\u0161li u shvatanju ovog vjerodostojnog hadisa. Veliki broj u\u010denjaka smatrao je da je \u010dinjenje spomenutih stvari strogo zabranjeno, haram. Osnova je da kada do\u00f0e neka zabrana, da je to haram sve dok ne do\u00f0u drugi argumenti koji to poja\u0161njavaju. Druga skupina je smatrala da je to poku\u00f0eno, a ne da je haram. Tre\u0107a skupina (hanefijska pravna \u0161kola) smatrala je da je to dozvoljeno \u010diniti zbog drugih hadisa u kojima je spomenuto da je to dozvoljeno. Treba napomenuti da je dokaz koji su spomenuli pravnici hanefijske pravne \u0161kole op\u0107eg karaktera, a spomenuti hadis Ummu Seleme, r.a., posebnog, a poznato je da se daje prednost u postupanju po posebnim argumentima nad op\u0107im argumentima.<br \/>\nPogledamo li u sve predaje spomenutog hadisa, vidjet \u0107emo da su spomenute (u zabrani) tri stvari: kosa, nokti i ko\u017ea.<br \/>\nKosa \u2013 to obuhvata svaki vid odstranjivanja dlaka sa tijela: brijanje, \u010dupanje, kra\u0107enje, spaljivanje; i tako\u00f0er obuhvata sve dlake na tijelu: dlake ispod pazuha, oko stidnih mjesta, bradu, brkove i kosu na glavi.<\/p>\n<p>Ako bi neko, ko \u017eeli klati kurban, po\u010dinio neku od zabranjenih stvari, namjerno ili u zaboravu, po konsenzusu islamskih u\u010denjaka nije obavezan da se iskupljuje posebnim iskupom. Ako je to u\u010dinio namjerno, pokajat \u0107e se Uzvi\u0161enom Allahu kao za \u010dinjenje bilo kojeg drugog grijeha.<\/p>\n<p><strong>Napomene<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj propis eksplicitno se ve\u017ee za osobu koja \u0107e klati kurban (vlasnika kurban), ali ne i za ostale \u010dlanove njegove porodice.<br \/>\nAko bi \u010dovjek po\u010dinio neku od zabranjenih stvari, to nema nikakve veze sa ispravno\u0161\u0107u njegovog kurbana, njegov kurban i prino\u0161enje \u017ertve je validno.<br \/>\nAko bi \u010dovjek bio opunomo\u0107en od strane nekoga da mu zakolje kurban, tada se zabrana ne odnosi na opunomo\u0107enika (onoga koji kolje).<br \/>\nAko bi se ukazala velika potreba za \u010dinjenjem neke od zabranjenih stvari, ko \u0161to je brijanje glave kako bi se izvr\u0161io hirur\u0161ki zahvat i sl., u tom slu\u010daju nema smetnje da se to u\u010dini.<\/p>\n<p><strong>Vrijeme klanja kurbana<\/strong><\/p>\n<p>Klanje kurbana je vremenski ograni\u010den ibadet. Zbog toga bi \u010dovjek musliman trebao da poznaje po\u010detak tog vremena i njegov kraj, kako ne bi pogrije\u0161io i kurbansko meso pretvorio u klasi\u010dno meso.<\/p>\n<p><strong>Po\u010detak vremena klanja kurbana<\/strong><\/p>\n<p>Klanje kurbana je ibadet koji ima svoj po\u010detak i kraj. Prvo \u0107emo spomenuti po\u010detak vremena. Stavovi pravnih \u0161kola po ovom pitanju su sli\u010dni, zato ih ne\u0107emo spominjati, nego \u0107emo ih rezimirati u jedno mi\u0161ljenje.<\/p>\n<p>Po\u010detak vremena u kojem je dozvoljeno zaklati kurban po\u010dinje nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, ako se bajram klanja u vremenu u kojem je klanjao Allahov Poslanik, a on je klanjao bajram-namaz nakon \u0161to bi iza\u0161lo sunce i odsko\u010dilo od horizonta u visini koplja \u2013 bez obzira da li klanjao bajram-namaz ili ne onaj koji \u017eeli da kolje kurban, bez obzira bio od onih koji su u gradu ili na selu, bez obzira da li se u njegovom mjestu klanjao bajram namaz ili ne, bez obzira da li zaklao poglavar muslimana ili ne. U mjestima u kojima se ne klanja bajram-namaz oni koji \u017eele da kolju kurban sa\u010dekat \u0107e da iza\u00f0e sunce, da odsko\u010di od horizonta u visini koplja, na to \u0107e pridodati du\u017einu namaza i bajramske hutbe, a nakon toga mogu po\u010deti sa klanjem kurbana.<\/p>\n<p>Na spomenuto ukazuju mnogi argumenti, a zbog sku\u010denosti prostora spomenut \u0107emo samo neke. Od Beraa ibn Aziba, r.a., prenosi se da je Poslanik kazao: \u201dPrvo \u010dime po\u010dinjemo ovaj dan (Bajram) je namaz, zatim se vra\u0107amo i koljemo kurbane. Onaj ko postupi tako, postupio je po na\u0161em sunnetu, a ko zakolje prije namaza, to je klasi\u010dno meso koje je darovao svojoj porodici, meso koje nema ni\u0161ta sa obredom kurbana.\u201d (Buharija i Muslim) Tako\u00f0er, spomenuti hadis od D\u017eunduba ibn Sufjana, r.a., da je kazao: \u201dPrisustvovao sam Kurban-bajramu sa Poslanikom, pa je vidio meso kurbana koji je zaklan prije zavr\u0161etka namaza, te je kazao: \u2018Ko zakolje kurban prije nego \u0161to se klanja ili prije nego \u0161to klanjamo, neka ponovo zakolje drugi kurban, a oni koji nisu zaklali, neka zakolju sa bismillom.\u201d (Buharija i Muslim)<\/p>\n<p><strong>Zavr\u0161etak vremena u kojem se kolju kurbani<\/strong><\/p>\n<p>Islamski u\u010denjaci podijelili su se u ovom pitanju na vi\u0161e mi\u0161ljenja, a mi \u0107emo spomenuti samo dva najja\u010da mi\u0161ljenja. Ve\u0107ina u\u010denjaka smatrala je da Kurban-bajram traje tri dana \u2013 dan u kojem se klanja bajram-namaz i dva dodatna dana. Mogu\u0107nost klanja kurbana po ovom mi\u0161ljenju prestaje sa zalaskom sunca tre\u0107eg dana Bajrama. Ovog stava bile su tri pravne \u0161kole, osim \u0161afijske.<br \/>\nU\u010denjaci \u0161afijske pravne \u0161kole smatrali su da Kurban-bajram traje \u010detiri dana \u2013 dan u kojem se klanja bajram-namaz i dodatna tri dana. Mogu\u0107nost klanja kurbana po ovom mi\u0161ljenju prestaje sa zalaskom sunca \u010detvrtog dana Bajrama. Ovog stava tako\u00f0er su bili: Ata, Evza\u2019i, Mekhul, \u0161ejhul-islam Ibn Tejmijje, Ibn el-Kajjim, imam \u0160evkani i dr.<br \/>\nMislim da je drugo mi\u0161ljenje prioritetnije zbog ja\u010dine dokaza koje su spomenuli. Svoje mi\u0161ljenje su zasnovali na hadisu Allahovog Poslanika: \u201dU svim klancima Mekke mo\u017ee se klati, u svim danima te\u0161rika (boravka na Mini) mo\u017ee se klati.\u201d (Hadis su od D\u017eabira ibn Muta\u2019ima, r.a., zabilje\u017eili imam Ahmed i dr., njegovu vjerodostojnost potvrdili su hafiz Ibn Had\u017eer, \u0161ejh Albani i drugi hadiski eksperti.)<\/p>\n<p><strong>Klanje kurbana no\u0107u<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatrala je da je dozvoljeno klanje kurbana no\u0107u, ali da je to poku\u00f0eno. Ovog mi\u0161ljenja bile su tri pravne \u0161kole, osim malikijske. Tako\u00f0er, ovo je bio stav bukvalisti\u010dke pravne \u0161kole.<br \/>\nImam Malik smatrao je da je zabranjeno klanje kurbana no\u0107u.<br \/>\nMislim da je prioritetnije mi\u0161ljenje ve\u0107ine islamskih u\u010denjaka iz razloga \u0161to ne postoje jasni i precizni argumenti koji to zabranjuju. A ako ne postoje validni dokazi koji to zabranjuju, onda je osnova da je to dozvoljeno. Hadisi u kojima je spomenuto da je Poslanik zabranio klanje no\u0107u su slabi \u2013 daif, i ne mogu se koristiti za dokazivanje \u0161erijatskih propisa.<br \/>\n\u0160ejh Usejmin smatrao je da nije poku\u00f0eno klati no\u0107u, jer ne postoji dokaz na osnovu kojeg bi kazali da je to poku\u00f0eno. Poku\u00f0enost je jedan od \u0161erijatskih propisa koji treba da se temelji na validnim dokazima. (Ahkamu el-edhijeti ve ez-zekati, str. 25.)<\/p>\n<p><strong>Najbolje vrijeme za klanje kurbana<\/strong><\/p>\n<p>Islamski u\u010denjaci imaju jednoglasan stav da je najbolje vrijeme za klanje kurbana vrijeme u kojem je Poslanik klao svoje kurbane \u2013 prvog dana Bajrama, neposredno nakon zavr\u0161etka bajram-namaza.<\/p>\n<p><strong>\u0160TA SE TRA\u017dI OD ONOGA KOJI KOLJE KURBAN, PRIJE KLANJA I U TOKU KLANJA KURBANA<\/strong><\/p>\n<p>Osoba koja \u017eeli da kolje kurban trebala bi da zna \u0161ta se od nje tra\u017ei prije klanja kurbana i u samom klanju kurbana, kako bi se to u\u010dinilo na najpotpuniji i najispravniji na\u010din. Islamski u\u010denjaci naveli su mnoge stvari, a mi \u0107emo spomenuti neke od njih.<\/p>\n<p>Nijjet \u2013 namjera<br \/>\n\u010dovjek bi u momentu kupovine trebao da ima namjeru da kupuje kurban. Mjesto namjere je u srcu i nije propisano izgovaranje namjere rije\u010dima. \u010dovjek \u0107e prilikom klanja namjeravati klanje kurbana, jer je namjera ono na osnovu \u010dega se razlikuju klasi\u010dno meso i kurban. Vanj\u0161tinom ne postoji razlika izme\u00f0u ta dva djela. Dvojica ljudi, jedan do drugog, kolju. Jedan u srcu namjerava klanje kurbana, a drugi namjerava da podmiri porodicu mesom. Obojica \u0107e biti nagra\u00f0ena po svojoj namjeri.<\/p>\n<p>Dovo\u00f0enje kurbana do mjesta klanja na lijep na\u010din<br \/>\nPropisano je da se kurban na lijep na\u010din dovede do mjesta klanja. U vjerodostojnoj predaji zabilje\u017eeno je da je Omer, r.a., vidio \u010dovjeka kako vodi kurban tegle\u0107i ga za nogu, pa mu je kazao: \u201dTe\u0161ko tebi, na lijep na\u010din ga vodi u smrt.\u201d<\/p>\n<p>Da dobro nao\u0161tri i pripremi no\u017e kojim \u0107e klati kurban<br \/>\nIslam ne tra\u017ei od \u010dovjeka da pati \u017eivotinju prilikom klanja, zato je propisano pripremanje i o\u0161trenje no\u017ea kojim \u0107e se klati kurban. Kazao je Allahov Poslanik: \u201dAllah je propisao dobro\u010dinstvo prema svemu, kada ubijate \u2013 na lijep na\u010din ubijajte, kada koljete \u2013 na lijep na\u010din koljite, nao\u0161trite svoje no\u017eeve kako biste olak\u0161ali \u017eivotinji.\u201d (Muslim)<br \/>\nPoku\u00f0eno je o\u0161triti i pripremati no\u017e pred kurbanom ili \u017eivotinjom koja se kolje. Islam ne samo da je propisao da se pripremi i nao\u0161tri no\u017e za klanje kurbana, ve\u0107 je propisao da se no\u017e ne o\u0161tri i priprema pred kurbanom ili \u017eivotinjom koja se kolje. Kazao je Allahov Poslanik \u010dovjeku kojeg je vidio da je oborio ovcu i o\u0161trio no\u017e, a ona gledala u njega: \u201dZar \u017eeli\u0161 da je usmrti\u0161 vi\u0161e puta! Za\u0161to nisi no\u017e prije pripremio?\u201d (Hakim od Ibn Abbasa, r.a., a njegovu vjerodostojnost potvrdio je \u0161ejh Albani.)<br \/>\nPohvalno je da se povali ovca ili krava prilikom klanja, dok je sunnet kod klanja deve da se kolje stoje\u0107i, savijene prednje lijeve noge. Vi\u0161e je dokaza koji potvr\u00f0uju spomenuto, tj. da je Poslanik povaljivao ovce prilikom klanja, a da je klao devu savijene prednje lijeve noge.<\/p>\n<p>Da se okrene prema Kibli onaj ko kolje kurban, a i da kurban bude okrenut u pravcu Kible<\/p>\n<p>Pohvalno je da se \u010dovjek prilikom bilo koje vrste klanja \u017eivotinja okrene u pravcu Kible, a naro\u010dito kada je u pitanju klanje kurbana. Spomenuto je u vjerodostojnom hadisu da je Poslanik tako \u010dinio.<br \/>\nPohvalno je vlasniku kurbana, ako mo\u017ee, da on li\u010dno zakolje kurban, a ako ne mo\u017ee, onda da prisustvuje njegovom klanju. Vi\u0161e je vjerodostojnih hadisa u kojima je spomenuto da je Poslanik svojom mubarek rukom klao kurbane.<br \/>\nOd sunneta je da se spomene Allahovo ime prilikom (prije) klanja kurbana. Vi\u0161e je vjerodostojnih hadisa u kojima je spomenuto da je Poslanik spominjao Allahovo ime (bismillahi) prilikom klanja kurbana.<br \/>\nNe smeta da neko pomogne vlasniku kurbana prilikom klanja, naro\u010dito kod klanja krave, bika.<\/p>\n<p>Dozvoljeno je opunomo\u0107iti nekoga da zakolje kurban, a u tom slu\u010daju treba tra\u017eiti osobu koja poznaje propise vjere i koja je poznata po pridr\u017eavanju za na\u010dela vjere.<\/p>\n<p><strong>PODJELA KURBANSKOG MESA<\/strong><\/p>\n<p>Jedno od naj\u010de\u0161\u0107ih pitanja koja se postavljaju muftijama jeste pitanje podjele kurbanskog mesa. Ovo pitanje nije strogo precizirano i definisano argumentima Kur\u2019ana i sunneta, \u0161to ukazuje da u tom pitanju postoji prostor za kalkulisanje. Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka preporu\u010dila je da se meso kurbana podijeli u tri tre\u0107ine: jedna da se ostavi sebi, jedna za prijatelje, kom\u0161ije, poznanike, jedna za siromahe. Ako bi \u010dovjek podijelio meso kurbana na neki drugi na\u010din, ne bi napravio nikakav prekr\u0161aj. U podjeli mesa trebalo bi imati na umu sljede\u0107e \u010dinjenice: da je ve\u0107ina u\u010denjaka smatrala pohvalnim da \u010dovjek pojede ne\u0161to od kurbanskog mesa, dok je bukvalisti\u010dka pravna \u0161kola to smatrala obaveznim. Svoje mi\u0161ljenje argumentovali su na rije\u010dima \u2013 imperativu \u2013 Uzvi\u0161enog Allaha: \u201dJedite meso njihovo (kurbansko), a nahranite i siromaha ubogog!\u201d (Had\u017ed\u017e, 28.) Zato bi \u010dovjek prilikom podjele mesa trebao da ima ovu \u010dinjenicu na umu, kako ne bi podijelio sve meso a da on i ne proba. Tako\u00f0er, \u010dovjek bi trebao znati da je bilo u\u010denjaka koji su kazali da je obaveza da se podijeli od kurbanskog mesa minimalno \u0161to potpada i \u0161to obuhvata rije\u010d \u201dsadaka\u201d. Argumentuju\u0107i to rije\u010dima Uzvi\u0161enog: \u201dJedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!\u201d (Had\u017ed\u017e, 28.) A bilo je i onih koji su kazali da to nije obaveza, ve\u0107 da je pohvalno.<\/p>\n<p><strong>Propis davanja kurbanskog mesa mesaru na ime najamnine<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka smatrala je da nije dozvoljeno dati bilo \u0161ta mesaru od kurbanskog mesa kao protuuslugu za klanje i guljenje kurbana. To su argumentovali rije\u010dima Alije, r.a.: \u201dNaredio mi je Poslanik da podijelim meso i ko\u017eice njegovih kurbana, i da ne dajem mesaru ni\u0161ta od toga, dodav\u0161i: \u2018Mi \u0107emo mu dati nagradu za to od nas.\u201d\u2019 (Buharija i Muslim) Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje da nije dozvoljeno dati mesaru kurbansko meso kao vid pla\u0107anja za njegov rad.<br \/>\nAko bi mesar bio siroma\u0161an, od onih koji zaslu\u017euju kurban, dozvoljeno je da mu se dadne dio kurbanskog mesa nakon pla\u0107anja nadoknade. \u010dak su neki u\u010denjaci kazali da je on pre\u010di od drugih siromaha, jer je on taj koji je gledao to meso svojim o\u010dima.<\/p>\n<p><strong>Prodavanje kurbanskog mesa<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina islamskih u\u010denjaka nije dozvoljavala da se proda bilo koji dio kubana. \u0160to se ti\u010de ko\u017eice kurbana, nju tako\u00f0er nije dozvoljeno prodavati, a dozvoljeno je sebi ostaviti i njome se koristiti. Allahov Poslanik je kazao: \u201dKo proda kurbansku ko\u017eicu, njegov kurban je ni\u0161tavan.\u201d (Hakim, dobrim \u2013 hasen ga je ocijenio \u0161ejh Albani.)<\/p>\n<p>Na kraju ovog sa\u017eetka, iskrene dove upu\u0107ujem Gospodaru da nas podu\u010di propisima vjere, da nam olak\u0161a puteve prakticiranja propisa vjere, da ono \u0161to je napisano u ovom sa\u017eetku bude od koristi onima koji ga pro\u010ditaju.<br \/>\n\u0160irokogrudno \u0107u prihvatiti sugestije i prijedloge vezane za ovaj sa\u017eetak od onih koji dobronamjerno \u017eele da sugeri\u0161u ili savjetuju.<\/p>\n<p>Na\u0161a zadnja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!<\/p>\n<p>Prvi put objavljeno: petak, 14 Prosinac 2007 14:04 (1 dio) i nedjelja, 16 Prosinac 2007 03:26 (2 dio)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Priredio:\u00a0Elvedin Pezi\u0107 Kada \u010dovjek musliman spozna za\u0161to je neki ibadet propisan, to ga motivi\u0161e da ustraje u \u010dinjenju tog ibadeta. Stoga su u\u010denjaci poku\u0161ali da spomenu mudrosti propisivanja klanja kurbana.\u00a0U tome je o\u017eivljavanje sunneta Ibrahima, a.s., a nare\u00f0eno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao je Uzvi\u0161eni: \u201dPoslije smo tebi objavili: \u2018Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!\u201d\u2019 (Nahl, 123.)\u00a0 Klanje kurbana je veliki pokazatelj \u010dovjekove spremnosti na \u017ertvovanje za Allahovu vjeru i \u010dovjekove pokornosti Uzvi\u0161enom Stvoritelju.\u00a0Klanje kurbana je jedan od na\u010dina kako da \u010dovjek podmiri mesom sebe, svoje kom\u0161ije i one kojima je potrebno, a mnoge predaje ukazuju da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika.Definicija kurbanaMnogo je definicija kurbana koje su islamski pravnici spomenuli u knjigama fikha. Jedna od najadekvatnijih definicija kurbana sigurno jeste da je kurban \u201dime za ono \u0161to se kolje od stoke, pribli\u017eavaju\u0107i se time Uzvi\u0161enom Allahu, u danima\u00a0 Kurban-bajrama, sa odgovaruju\u0107im uvjetima. Ova definicija sadr\u017ei u sebi skoro sve ono \u0161to je potrebno da sadr\u017ei u sebi definicija kurbana.Dokazi \u0161erijatske utemeljenosti klanja kurbana i njegove vrijednosti u vjeri Na propisanost ovog ibadeta u islamu ukazuju argumenti iz Kur\u2019ana, sunneta i konsenzusa islamskih u\u010denjaka. \u0160to [&#8230;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-1063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1063"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1065,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1063\/revisions\/1065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnjaci.org\/wp1437\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}